MJESTO: Zagreb, kvart Gajnice, park Federica Garcie Lorce (po novom park 101. brigade)

VRIJEME: Subota, 06.07.2013.

DJECA, GRAĐANI: 1km (start u 10:30)

GLAVNA TRKA: 4,5km (start ženske trke u 11:00, a muške u 11:40)

STAZA: Po rubu i okolo parka, dugačka 1500m, trče se tri kruga, ukupno 4,5km. Trka građana i djece se trči samo po rubu parka, dva kruga po 500m, ukupno 1km.

LINK na mapmyrun

NAGRADE: Medalje po tri prvoplasirana u trci za građane i djecu. Pehari za troje prvoplasiranih u glavnoj trci, u muškoj i ženskoj konkurenciji, medalje do 10. mjesta. Pokloni adidasa.

STARTNINA:

  • Trka za djecu i građane = nema startnine
  • Glavna trka = 20 kuna

PRIJAVA: Online prijave samo za glavnu trku na web stranici http://www.adidastrcanje.hr/ i na dan trke kod startnog prostora od 8 sati do 20 minuta prije početka trke.

GAJNICE:

Kvart koji je često neargumentirano stereotipiziran kao „tamo neko naselje u zapadnom dijelu grada otkud je Hladno pivo“. Međutim, Gajnice su danas miran i za život ugodni dio grada koji je ipak uspio preživjeti brutalni arhitektonski make over i zadržati svoj autohotni čar. Nastao je početkom 70-ih u nekadašnjem polju kukuruza, a tijekom vremena se širio u pravcu Sljemena na okolne brežuljke, tako da se danas i dijelovi tih područja (Stenjevca, Podsuseda, Karažnika…), iako službeno imaju drugi naziv, smatraju proširenim dijelom Gajnica.

lorca

Centralni Park Federica Garcie Lorce, u kojem će biti smještena sva događanja adidas kvartovskog krosa, je neobično velik i lijepo uređen, te obrubljen tartanskom šetnicom. Prije desetak godina mu je promijenjeno ime u Park 101. brigade. Preimenovanjem je bitno narušen do tada održavan sklad ulične nomenklature u naselju. Ukidanjem parka nazvanog u čast jednom od najvećih pjesnika i dramatičara dvadesetoga stoljeća, a čija su djela praktički od nastanka prisutna u Hrvatskoj, Zagreb i Gajnice su svakako kulturno zakinuti. Primjerena mjesta za nova imenovanja nikako ne bi trebala biti na štetu postojeće pozitivne tradicije, što ipak ponajviše govori o (ne)stručnosti tadašnjega gradskoga odbora. Imena ulica, osim društvenoga, bilježe i prostorni razvoj, tako da bi nove nazive trebale dobivati neke nove ulice, što je normalna praksa u civiliziranim sredinama. Širina kulture jedne zemlje ili sredine mjeri se, između ostalog, i po broju „tuđih“ mrtvaca kojima u čast gradske ulice i trgovi nose ime, a koji upravo zbog svoje univerzalne veličine postaju ne manje i naši. U povijesti zagrebačkog urbanizma postoji određeni broj javnih prostora imenovanih po osobama koje nisu imale nikakve direktne veze s gradom i Republikom, ali veličina čijih je djela dio povijesti čovječanstva. Uz iznimku brojnih ulica nazvanih po nekim osobama (npr. Njegoš) s područja bivših jugoslavenskih republika, a koji ipak nisu klasično strani, u Zagrebu danas postoji više od pedeset ulica i trgova imenovanih po strancima, stranim državama i gradovima, a Gajnice u tome prednjače.

gandhi

Imenovanje javnih prostora kao specifična grana urbanizma, osim praktičnosti, ukazuje i na društvene vrijednosti, odnosno civilizacijski standard neke sredine. Ulice i trgovi, kao mjesta komunikacije i kolektivnog pamćenja, bilježnica su nacionalne kulture. Stoga nije čudno da su osobe vladara gotovo u pravilu, kako drugdje, tako i u Zagrebu, imale svoje ulice koje su najčešće trajale koliko i oni sami.

neruda

Uz ulice nazvane po osnivaču Crvenoga križa, švicarskom nobelovcu Henriju Dunantu, i osnivaču Komunističke partije Italije Antoniu Gramsciju, a koja se danas zove Mahatme Gandija, ulice u naselju Gajnice su po izgradnji, sedamdesetih godina uglavnom dobile nazive po osobama iz ibero-hispanskih područja, pa su tako, između ostalih, oko Parka Federica Garcije Lorce bile one Salvadora Allendea i Che Guevare koje su, s izuzetkom one nazvane po komunistu ali i nobelovcu Pablu Nerudi, preimenovane ranih devedesetih po zemljama iz kojih su te osobe dolazile, a od kojih su neke istodobno bile odredište brojne hrvatske emigracije. Tako danas u tom kvartu postoje Argentinska, Brazilska, Čileanska, Peruanska i Španjolska ulica. Meksičkom je ulicom nazvana bivša Ulica Adolfa Lopeza Mateosa, meksičkoga predsjednika koji je 1963. godine ugostio Tita, kojem je u čast imenovan park u Ciudad de Mexicu. Kroz ili pored svih tih ulica i parkova će se trčati u subotnjoj trci, tako da će drugo kolo adidas kvartovskog krosa imati na neki način latinoamerički imidž!

che

Henry Dunant (1828-1910): Švicarski filantrop, osnivač Crvenog križa, dobitnik Nobelove nagrade za mir.

Antonio Gramsci (1891-1937): Talijanski marksistički filozof, pisac, političar, osnivač Komunističke partije Italije.

Mahatma Gandhi (1869-1948): Indijski otac nacije.

Salvador Allende (1908-1973): Predsjednik Čilea 1970-73.

Che Guevara (1928-1967): Argentinsko-kubanski marksistički revolucionar i političar.

Adolfo Lopez Mateos (1910-1969): Meksički predsjednik 1958-64.

Pablo Neruda (1904-1973): Čileanski pjesnik.

Federico Garcia Lorca (1898-1936): Španjolski pjesnik i dramatičar, simbol žrtve političke represije i fašističke tiranije.