AK Sljeme – deseti atletski klub u Hrvatskoj!

AK Sljeme – deseti atletski klub u Hrvatskoj!

Hrvatski atletski savez je objavio tabelu uspješnosti klubova za 2017. godinu. Atletski klub Sljeme je osvojio na kraju 10. mjesto, četvrtu godinu za redom. Pri tom je skupio 37,564 boda i bio najuspješniji klub vanstadiosnke atletike, sedmi put za redom. Najbliži konkurenti su nam u toj klasi bili AK Dubrovnik (22,003) na 17., AK Maksimir (21,147) na 18., AK Varaždin (13,979) na 26,. AK Žumberak (11,194) na 33., AK Rudolf Perešin (11,159) na 34. mjestu itd. Tijekom 2017. je konkurencija bila jača nego ikad prije, obzirom da je participiralo rekordnih 85 klubova iz cijele zemlje, a pobjednik AK Agram je postavio i rekordan broj osvojenih bodova – LINK na tabelu.

Ispred nas su samo klubovi s velikim pogonom stadionske atletike, s hrpom disciplina u sprintevima, skokovima, bacanjima i srednjim prugama, te s povremenim nastupima i u vanstadionskim disciplinama. Naš plasman i bodovni saldo je mogao biti i bolji, ali lani nije održano ni svjetsko ni europsko prvenstvo na 100km, našoj najjačoj disciplini. U kojoj smo, primjerice, u 2016-oj osvojili skoro 15,000 bodova, zahvaljujući odličnim plasmanima Nikoline Šustić i Veronike Jurišić na svjetskom prvenstvu u Španjolskoj.

Osim toga, pravilnik o uspješnosti klubova nam nije sklon, kao uostalom ni drugim klubovima koji se bave pretežito vanstadionskom atletikom, obzirom da je fokusiran više na stadionske i olimpijske discipline, među kojima npr. nema gotovo ničega što je nama primarno: kros, polumaraton, planinsko trčanje na kratke i duge staze, trail, te ultraške discipline na 100km i 24 sata. Dakle, doslovno sve osim maratona.

LINK na pravilnik o uspješnosti klubova. U prvoj koloni su osvojene medalje na međunarodnim natjecanjima, u kojoj nema mjesta za ekipne medalje sa svjetskih i europskih prvenstava u vanstadionskim disciplinama. Tu npr. uopće ni na koji način nisu vrednovane tri ekipne medalje koje su naše cure osvojile na ultraškim prvenstvima zadnjih par godina, dok s druge strane stadionske sprinterske štafete jesu, mada imaju jednak status (ekipni). Isto vrijedi i za sljedeću kolonu, tj. za plasmane 4-16. mjesta na velikim natjecanjima. Tu plasmani naših cura u disciplini 24 sata (8. mjesto na prvenstvu Europe u francuskom Albiu i 5. mjesto na prvenstvu Svijeta u irskom Belfastu), isto tako nisu vrednovani, mada se radi o sasvim lijepim i konkretnim uspjesima, puno većim od onih koji se vrednuju. Ne treba spominjati da fenomenalne trke i pobjede naših ultrašica na svjetski najpriznatijim ultramaratonima Passatore od 100 km i Spartathlon od 246 km također nemaju nikakav učinak kroz tu tabelu, međutim to je i očekivano, jer se ne vrednuju ni stadionski nastupi na raznim mitinzima, čak ni onim najviše klase.

Po četvrtom kriteriju, u kojem se vrednuju rekordi, opet slično. Iako su naše cure (Veronika Jurišić i Antonija Orlić) u zadnje 3 godine 3 puta popravljale državni rekord na 24 sata i dovele ga na iznimno visoki međunarodni nivo (232 km), nismo za to dobili niti jedanput niti boda, jer se ta disciplina ne računa. Sedmi kriterij (kupovi) isto tako vrijedi samo za stadionske kupove. Kupovi u cestovnom i planinskom trčanju se ne vrednuju, a mi smo u 2017-oj npr. osvojili treće mjesto Cestovnog i bili pobjednici Planinskog kupa. Osma kolona nam isto tako nije sklona iz nekoliko perspektiva: obzirom na narav, tj. nestandardiziranost naših disciplina, planinsko, ultra i trail trčanje nemaju nikakav status u mađarskim (IAAF) tablicama, a to su 3 naše najjače discipline u kojima smo ove godine bili apsolutni ekipni prvaci, s mnoštvom pojedinačnih medalja. Podatak da se vrednuje samo prvih 20 atletičara svakog kluba nam isto tako ne odgovara jer imamo vrlo gustu kvalitetu tzv. drugog razreda atletičara, pa se mnogima rezultati ne priznaju za tu tabelu (da pojasnim – puno bolji bi bili u odnosu na ostale klubove kad bi se npr. vrednovalo 50 najboljih).

I za kraj, deveti stupac (broj registriranih članova) je isto tako prilagođen stadionskoj atletici, pa se veterani računaju već s 35 godina starosti, što je normalno za stadionsku atletiku u kojoj gotovo da nema nikoga starijeg, dok je u vanstadionskim trčanjima ogromna većina starija od 35, a oni najbolji tek tada dostižu svoj zenit. Stoga, 100 bodovi za registriranog seniora i samo 20 za registriranog veterana je prevelika razlika, a nama pogotovo ne odgovara jer nam je lani 2/3 registriranog članstva imalo 35 ili više godina. Kad se sve skupa zbroji, deseto mjesto ispada još veći uspjeh 🙂

Sve u svemu, pravilnik je zadnji put dorađivan prije više od 5 godina. U međuvremenu je u hrvatskoj vanstadionskoj atletici došlo do velikih promjena: desio se trkački pokret koji je, između ostalog, rezultirao povećanjem broja i registriranih atletičara i novih klubova u tim disciplinama; stasale su nove discipline (planinsko trčanje na duge staze, ultra 100km, ultra 24 sata, trail); desio se veliki uspjeh naših ultrašica na globalnom nivou. Vrijeme je da pravilnik reagira na postojeće, ne tako male promjene, obzirom da su vanstadionska trčanja na izvjestan način obogatila hrvatsku atletiku u tom periodu. Atletika pak, kao globalni sport, za razliku od velike većine ostalih, je imala sreću da se razvija i širi brzinom požara, i to isključivo zahvaljujući vanstadionskim disciplinama. Svjedoci smo, sad već tko zna kojeg po redu svjetskog buma cestovnog trčanja, ali i nove histerije trail trčanja, velike rezultatske ekspanzije ultraških disciplina, u kojima rekordi padaju gotovo na mjesečnoj bazi, a što je najbolje – mi smo sastavni dio te progresije na svjetskom nivou. Hrvatski atletski savez je dobro i pozitivno reagirao na te promjene uvođenjem tih novih disciplina u program državnih prvenstava i poticajnim slanjem hrvatskih ekipa na velika natjecanja, međutim, po pitanju pravilnika o uspješnosti kasni se u apdejtanju istog, što ide nauštrb klubova koji gotovo isključivo participiraju samo van stadiona.

Evo i službenog priopćenja Hrvatskog atletskog saveza:

AK Agram najbolji je atletski klub u 2017. godini u Hrvatskoj temeljem Pravilnika o bodovanju uspješnosti klubova (koji je donesen još 2012., a vrijedi od 2013. godine i od tada nije mijenjan) kroz 10 različitih kriterija. Četvrti je to naslov za ovaj klub u deset sezona i treći zaredom od kada se klubovi boduju na ovaj način. Osvojivši ukupno rekordnih 190.750,5 boda AK Agram pretekao je za više od 71.000 bodova drugoplasirani AK Dinamo-Zrinjevac koji je osvojio 119.643,5 boda. To je u apsolutnom iznosu najveća razlika koja je u proteklih 10 sezona pobjednički klub ostvario u odnosu na drugoplasirani. Treće mjesto pripalo je ASK-u koji je osvojio ukupno 88.452,5 boda. Tako je poredak prva tri kluba u 2017. ostao isti kao i u 2016. godini. Nakon ova tri kluba slijede Mladost, Slavonija-Žito, Zagreb-Ulix, Kvarner, Sloboda, Svetice, Sljeme, itd. Ukupno je bodovano 84 kluba, a poredak svih klubova s pripadajućim bodovima možete vidjeti ovdje. AK Agram bio je najbolji u 6 od 10 kriterija – nastupi na međunarodnim natjecanjima, rekordi, medalje na pojedinačnim prvenstvima Hrvatske, ekipna prvenstva, kupovima i organizacija natjecanja.

Od vodećih klubova, najveći napredak u odnosu na prethodnu godinu napravio je Agram, a slijede ga Mladost i Slavonija-Žito. Značajan pad u broju osvojenih bodova zabilježio je Zagreb-Ulix, a slijede ga Kvarner i Sljeme.

Kao i uvijek do sada, zanimljivo je pogledati i bodove po pojedinim kriterijama. Po 1. kriteriju (medalje na međunarodnim natjecanjima) najviše bodova pripalo je Mladosti i to 11.750 bodova. Odmah iza Mladosti je ASK sa 10.900 bodova te Agram sa 10.550 bodova. Gledajući zajedno prva tri kriterija (međunarodna natjecanja) uvjerljivo najbolji je Agram sa ukupno 27.645 bodova, dok je ASK drugi sa 20.985 bodova, treća je Mladost sa 17.247,5 boda. Po 4. kriteriju (rekordi) uvjerljivo je prvi Agram sa 15.300 bodova. U slijedeća tri kriterija – bodovi za osvojene medalje na PH (67.550), ekipna PH (11.460) i kupovi (18.731,5) dominirao je, kao i proteklih sezona AK Agram koji je skupio čak 97.741,5 boda u samo ova tri kriterija dok je drugoplasirani Dinamo-Zrinjevac skupio 56.593,5 boda. U 8. kriteriju u kojem se boduje 20 najboljih rezultata po IAAF bodovnim tablicama imamo dva kluba s prosjekom preko 1000 bodova, a to su Dinamo-Zrinjevac s prosjekom od 1.028,8 bodova i Agram s prosjekom 1.022,5 bodova. U 9. kriteriju (broj registriranih atletičara u HAS-u) prvo je mjesto preuzela Mladost sa 21.590 bodova (za 470 registrirana atletičara).

I dalje imamo 7 klubova koji su bili plasirani u prvih 10 tijekom svih 10 sezona od kada se boduje uspješnost klubova. To su Agram, ASK, Dinamo-Zrinjevac, Kvarner, Mladost, Slavonija-Žito i Zagreb-Ulix. Među prvih deset još je povremeno ulazilo 6 klubova – Sloboda, Istra, Međimurje, Zadar, Svetice i Sljeme. S obzirom da se Pravilnik o bodovanju uspješnosti klubova kroz ovih deset sezona mijenjao, apsolutni iznosi osvojenih bodova ne mogu se uspoređivati kroz sezone, puno je realnije sagledati uspone i padove klubova kroz postotak osvojenih bodova za svaki klub u odnosu na ukupni broj bodova u toj sezoni. Trendove spomenutih 7 klubova koji su bili plasirani među prvih 10 tijekom svih 10 sezona kao i trendove prvih 10 klubova u 2017. godini kroz proteklih 10 sezona možete vidjeti preko sljedećih linkova:

Trendovi klubova koji su bili plasirani među prvih 10 tijekom svih 10 sezona (2008.-2017.)

Trendovi prvih 10 klubova u 2017. godine kroz proteklih 10 sezona (2008.-2017.)

Lagvitrek – konačni poredak… plus još par informacija za Lagvić ligu

Lagvitrek – konačni poredak… plus još par informacija za Lagvić ligu

LAGVITREK:

Ove sezone je nastupilo ukupno 37 trkača (20 + 17), a pobjednici su:
1. mjesto Petra Kontić i Ante Bodić
2. mjesto Nataša Dobrenić i Zoran Glavočić
3. mjesto Martina Francetić i Dražen Krajcar
Najbolji će biti nagrađeni na Skupštini Atletskog kluba Sljeme, tamo negdje početkom ožujka.

LAGVITREK 2017 rezultati svih pet kola + poredak

Prisjetimo se svih dosadašnjih pobjednika:

  • 2006 – Veronika Jurišić i Goran Murić
  • 2007 – Veronika Jurišić i Nenad Lovrec
  • 2008 – Veronika Jurišić i Mladen Čižić
  • 2009 – Tadeja Krušec i Nenad Lovrec
  • 2010 – Jelena Brezak i Domagoj Marušić
  • 2011 – Ana Gudalović i Goran Lesjak
  • 2012 – Tadeja Krušec i Nenad Lovrec
  • 2013 – Tea Đurek i Branko Razum
  • 2014 – Sandra Juhaz i Dado Sobota
  • 2015 – Petra Kontić i Dado Sobota
  • 2016 – Kristina Marjanović i Leo Budek

LAGVIĆ:

Kao i lani, neki će učesnici biti nagrađeni poklon bonovima dućana sportske opreme RUN&TREK:

  • 750kn za pobjednike na cesti i mrcini (žene + muškarci). Kako je Šikman ozlijeđen i ne trči, konkurencija u muškoj cesti je skroz open, a konkuriraju prije svih Neven Andrijašević, pa onda Goran Selanec, Nikola Štefanić, Željko Paver, Vedran Krčadinac, Stjepko Jančijev i Luka Bielen. Kod cura će vrlo vjerojatno opet pobijediti Veronika, ali pod uvjetom da odradi još potrebnih 5 trka, u protivnom bi joj titulu i bon mogla uzeti Katica Rumbočić. Glede Mrcine, stvari su vrlo čiste – Nikica je neprikosnoven u muškoj konkurenciji, dok je u ženskoj dvoboj između Petre Kontić i Adrijane Šimić. Razlike su bodovno male, tako da može na kraju odlučiti i jedan (ne)dolazak, tj. pet nagradnih bodova.
  • 1000kn za rekorde na Mrcini i Cesti (žene + muškarci). Bonovi će po svoj prilici ostati nesikorišteni obzirom da se nitko ove zime nije približio rekordima;
    muška Cesta, rekord 39:44, najbliži ove godine Nikola Špoljar 41:17
    ženska Cesta, rekord 45:46, najbliža ove godine Veronika Jurišić 48:50
    muška Mrcina, rekord 33:46, najbliži ove godine Vedran Gračan 36:39
    ženska Mrcina, rekord 40;47, najbliža ove godine Petra Kontić 45:03
  • 500kn za 100. nastup može osvojiti samo Stjepko Jančijev, ali uz uvjet da odvrti svih preostalih 8 kola do kraja lige, obzirom da imamo još osam kola, a on 92 nastupa.
  • 250kn je već osvojio Ante Bodić (51), a od aktualnih, tj. onih koji su viđeni ove zime, šanse imaju Tomislav Harapin i Veljko Magdalenić (49), te Vedran Krčadinac (43).

Bonovi će isto tako biti uručeni na godišnjoj Skupštini kluba.

Downhill-liga LAGVITREK 2017

Downhill-liga LAGVITREK 2017

VRIJEME: startovi su uvijek u 10:00, u sklopu Lagvić-lige

 TERMINI:       

  1. kolo – 21.10. subota
  2. kolo – 04.11. subota
  3. kolo – 19.11. nedjelja
  4. kolo – 26.11. nedjelja
  5. kolo – 03.12. nedjelja

 BODOVI:        

  • 200 = 1. mjesto
  • 190 = 2. mjesto
  • 180 = 3. mjesto
  • 170 = 4. mjesto
  • 160 = 5. mjesto
  • 150 = 6. mjesto
  • po 5 manje za svako sljedeće mjesto

 START: Šestine, početak Poučne staze, 200m iznad stadiona Lagvić.

 STAZA: Višestruka, prvi dio od starta do vrha na dva načina – Sljemenskom cestom 9.2 km ili Mrcinom 5.5 km. Drugi dio od vrha do cilja cca 10-ak km, ovisno o izboru staze, postavljenim kontrolama i količini lutanja. Karte ćemo objavljivati unaprijed tako da možete u tjednu prije istraživati sve moguće kratice i varijante. Smisao nije u orijentaciji u prostoru nego u upoznavanju Sljemena. Kontrole će biti relativno poznate ili izražene sljemenske lokacije (vrhovi, planinarski domovi i skloništa, izvori, križanja staza i slično). Evo npr, za prvo kolo dvije poznate sljemenske pećine (plava i mačkova), te kultni vrh Brebak. Na vama je da sami procijenite kojim stazama ćete ih obići, a podjednaku slobodu imate i glede rasporeda obilaska kontrolnih točaka.

U prvom dijelu do vrha trkači koji se prijave za cestovni dio obavezni su koristiti isključivo cestu, a trkači koji izaberu Mrcinu je ne smiju koristiti. U drugom dijelu svi su putevi, ceste i kratice dozvoljene, sve osim bilo kakve vrste prijevoza.

 CILJEVI: U svakom kolu jedna od podsljemenskih birtija!

 KONCEPT: Natjecatelji se prijavljuju u dvije grupe, po vlastitom nahođenju: Cesta i Mrcina (štapovi su dozvoljeni). Start je zajednički u 10:00. Cestovnjaci trče po sljemenskoj cesti do vrha Medvednice (terasa Vidikovca podno TV-tornja), a Mrcinaši sami biraju put do istog vrha, s tim da ne smiju koristiti cestu (osim što je jednom moraju preći, a i zašto bi kad su planinarski putevi kraći i brži). Na vrhu svi dobivaju kartu s ucrtanim kontrolama koje moraju proći u drugom dijelu trke, na spustu ka jednoj od birtija. Natjecateljima s Mrcine se na kraju dodaje 7 minuta na ukupno vrijeme, koliko je otprilike brži prvi dio njihove staze u odnosu na cestu. Ako misle da je malo neka idu na cestu i obrnuto. Na kontrolnim punktovima će biti naljepnice koje treba nalijepiti na drugu stranu karte kao dokazni materijal. Nema obavezne opreme, ali se preporučuje kompas i mobitel u slučaju gubljenja (to ne znači da ćemo dolazit po vas, nego da imamo koga sprdati u ciljnoj birtiji).

 NAGRADE: Prigodni pehari za prva tri muškarca i prve tri žene po završetku lige. Btw, doping nije zabranjen!

 PRIJAVA: Prije starta, a startnina iznosi 30kn, ustvari isto kao i Lagvić-liga, znači džaba!

MEĐUTIM: Na vrhu, prije početka downhilla svi natjecatelji će se moći okrijepiti toplim čajem ili bijelim kuhanim vinom, te hrpom kolača, mukte (vrijeme teče).

 INFO: Prvi dio trke, od starta do vrha, se računa ujedno i kao standardno kolo tradicionalne zimske lige Lagvić. Organizator vozi stvari najprije na vrh (ukoliko se netko želi presvuć), a zatim i na cilj. VIDEO od prije:

 —————–

PRVO kolo (21.10.), objavljujemo kontrolne točke:

  • KT 1: Mačkova pećina
  • KT 2: Plava pećina
  • KT 3: Vrh Brebak, kota 521
  • CILJ: Birtija Šestinska ambrela (kod Šestinske crkve)
  • Redoslijed obilazaka kontrolnih točaka je vama na dušu, bitno da donesete sve tri naljepnice

Obzirom da je cilj blizu starta lige (cca 300m), preporuka je da se sparkirate blizu Šestinske crkve, tako da odmah po završetku imate stvari za presvlačenje na raspolaganju.

Karte ćete dobiti na vrhu Sljemena, a prilikom prijave trebate napomenuti kojom stazom idete prema vrhu (Cesta ili Mrcina). Vremenski limit je 13:30 (do tada organizator čeka u birtiji jer mora kući na afterručak).